Uloga zubne četkice u borbi za zdrave zube i desni
Oralna higijena je područje koje inače ljudi uzimaju zdravo za gotovo, misleći da znaju sve o tome »kako prati zube« i koju četkicu koristiti. No stvarnost govori drugačije: karijesi, upale desni i općenito parodontalna bolest, tj. upala zubnih tkiva među najraširenijim i najčešćim su bolestima današnjice.
Znanstveno je dokazano da nepravilna ili nedovoljna oralna higijena utječe na cijeli organizam: bakterije koje se nalaze u upaljenim desnima putem krvi putuju po cijelom organizmu i dovode do povećanog rizika za nastanak sljedećih ozbiljnih stanja: infarkta, moždanog udara, plućnih bolesti, niže porođajne težine novorođenčeta.
Posebno je značajna činjenica da je upalu desni i njezine eventualne komplikacije uz samo malo truda i znanja moguće spriječiti.
Samo pravilnom oralnom higijenom i ispravnim sredstvima moguće je zaustaviti daljnji tijek bolesti i poboljšati zdravlje zuba i desni!
Zdrave desni ne krvare!
Krvarenje iz desni znak je upale desni (gingivitisa). Bakterije se stalno talože na zube i desni, stvarajući mekanu zubnu naslagu (plak) koja postaje sve deblja i ako se ne očisti na vrijeme, svojim otrovima napada zubna tkiva uzrokujući njihovu upalu. Upravo iz ovog razloga, jako je bitno prati zube 2 puta dnevno. Radi sastojaka sline, neočišćene mekane zubne naslage mogu postati vapnenaste i nastaje zubni kamenac koji zahtijeva profesionalno čišćenje.
U našim ustima postoje brojna teže dostupna mjesta koja su podložna razvoju upale:
- međuzubni prostori
- rub desni tj. prostor između zuba i desni,
- područja ispod mostova i
- oko implantata.
Jedini način da spriječimo upalu desni je svakodnevno temeljito mehaničko čišćenje zubnih naslaga, uz pomoć zubne četkice, međuzubne četkice ili zubnog konca. Najveću pogrešku možemo napraviti ako krvarenje i upalu na vrijeme ne saniramo, jer tada neliječena upala desni zahvaća dublji dio zubnih tkiva i nastaju parodontalni džepovi. Zubi postaju duži, osjetljiviji ili se počnu micati. Upala zubnog mesa uobičajeno napreduje bez ikakvih bolova i na kraju možete izgubiti svoje zube. Pritom se često pojavljuje neugodan zadah iz usta.
Pravo pomoćno sredstvo i tehnika četkanja
Bitno je znati da kvalitetna oralna higijena nema ništa zajedničko s čestim pranjem zuba. Potrebno je samo u svakom četkanju temeljito odstraniti uzročnike upale desni – zubne naslage sa svih teže dostupnih mjesta koja su podložna razvoju upale. Zato je u borbi za zdrave zube i desni bitno imati dobrog saveznika - kvalitetnu zubnu četkicu.
Kakva mora biti idealna četkica za zube?
Na tržištu danas postoji vrlo veliki izbor zubnih četkica i često korisnik odabire četkicu na temelju njezinog izgleda ili reklame s televizije. Prema današnjim saznanjima u dentalnoj medicini, najbitnija su dva kriterija za izbor kvalitetne zubne četkice: vlakna četkice i mala glava četkice zbog lakšeg pristupa svim područjima zubnih lukova.
Vlakna trebaju biti:
- tanka kako bi mogla ući u teško dostupni rub desni i očistiti plak,
- mekana jer su zubne naslage mekane pa im ne treba "tvrđa" četkica da ih ukloni, a pritom desni ostaju neoštećene
- gusta kako bi efikasno očistila cijelu površinu zuba.
Vrlo je bitna i ispravna tehnika četkanja: polovica vlakana treba pokrivati desni, druga polovica zube, pod kutem od 45 stupnjeva, laganim pritiskom i malim kružnim pokretima treba voditi četkicu od prvog do posljednjeg zuba, te tako očetkati vanjske i unutarnje površine zuba.
Samo četkica koja zadovoljava gore navedene uvjete u kombinaciji s ispravnom tehnikom četkanja može omogućiti učinkovitu oralnu higijenu.
Nažalost, problem kod velike većine četkica na tržištu jesu upravo vlakna, koja su rijetka (500-800 vlakana), debela i tvrda. Takva vlakna jednostavno ne mogu ući u prostor između zuba i desni - slika1., mjesto na kojem se najbrže nakupljaju mekane zubne naslage. Tada dolazi do dvije situacije: ili to područje ostaje neočišćeno pa dolazi do upale desni ili se koristi prejaki pritisak tijekom četkanja, što dovodi do pomicanja desni od zuba i pojave ogoljelih zubnih vratova (slika 2), koji postaju osjetljivi, što se osjeća kao lagana bol u dodiru s toplim i hladnim.
Autor: Ines Švigač, ALBIDUS d.o.o.










